Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Aktuelno

04. 04. 2014. | 

Šta je skrining?

Skrining podrazumeva primenu medicinskih testova u cilju ranog otkrivanja bolesti, u trenutku kada nisu prisutni simptomi bolesti. Primeri često korišćenih skrining testova su mamografija (rak dojke), kolonoskopija (rak debelog creva) i papa bris (rak grlića materice).

 

Da li je moguć skrining za rak pluća?

Za razliku od skrininga za dojku ili debelo crevo, za rak pluća ne postoji opšte prihvaćena skrining metoda. Na osnovu rezultata nedavno objavljenih istraživanja, postoji preporuka za uvođenjem skrining testa za rak pluća sa nisko-doznim skenerom (CT pregled).

Šta podrazumeva pregled nisko-doznim CT skenerom?

CT skeneri pravljenjem serije uzastopnih rendgenskih snimaka stvaraju trodimenzionalne, precizne snimke pluća. Ovaj pregled je brz, bezbolan i kratko traje. Doza zračenja nisko-doznog CT skenera je relativno mala, sa minimalnim rizikom po zdravlje. 

 

Da li se skrining za karcinom pluća svima preporučuje?

U ovom trenutku, medicinski stručnjaci preporučuju skrining samo za ljude sa visokim rizikom od raka pluća zbog godina života i istorije pušenja. Na osnovu rezultata velikih kliničkih studija o skriningu raka pluća, u populaciju pod visokim rizikom spadaju sadašnji ili bivši pušači, starosti 55-80 godina, koji puše ili su prestali u prethodnih 15 godina i puše ili su pušili bar 30 paklo godina*.  Za ljude koji ne spadaju u rizičnu populaciju, nema naučnih dokaza da skrining spašava živote, a potencijalne prednosti ne prevazilaze rizike.  Međutim, ukoliko ste zabrinuti i smatrate da ste u riziku za rak pluća, razgovarajte sa svojim lekarom.

*paklo godina =  prosečan broj popušenih pakli cigareta dnevno  X  broj godina pušenja

Kako se tumače rezultati CT skrininga?

Ponekad, rezultat CT skrininga je "lažno pozitivan," kada skrining nađe neku promenu za koju se ispostavi da nije rak. Ako lekari pronađu nešto zabrinjavajuće na skriningu, mogu se sprovesti dodatne procedure (CT pregledi, biopsija pluća ili hirurška intervencija). Nedavno objavljena studija je pokazala da je CT skrining otkrio promene u plućima kod oko 25% ljudi koji su podvrgavani pregledu. Međutim, za većinu tih promena se ispostavilo da nisu opasne.

Ako CT skrining i dodatne dijagnostičke procedure potvrde prisustvo raka pluća, lekari će na osnovu dobijenih rezultata doneti odluku o adekvatnoj terapiji.

  1. https://sr.wikipedia.org/wiki/Rak_plu%C4%87a
  2. Boiselle PM et al; Computed tomography screening for lung cancer. JAMA 2013 309(11): 1163-70 
  3. Jaklitsch, MT; Jacobson FL, Austin JH et al. (July 2012). „The American Association for Thoracic Surgery guidelines for lung cancer screening using low-dose computed tomography scans for lung cancer survivors and other high-risk groups“. Journal of Thoracic and Cardiovascular Surgery 144 (1): 33–38.
  4. Bach, PB; Mirkin JN, Oliver TK et al. (June 2012). „Benefits and harms of CT screening for lung cancer: a systematic review“. JAMA: the Journal of the American Medical Association 307 (22): 2418-2429.

Povezane vesti